Suco Caraubalo hamriik iha tempu antes invasaun Japones,Portugues,indonesia nian.
Naran suco Caraubalo mai husi liafuan Karau-sorin ne’ebé signifika na’an Karau fahe ba rua Naran ne’e eskolla husi Liurai Rubitiluc , iha momentu ne’eba Liurai Rubitiluc hetan konvida husi Liurai Atacaik Uaucaik atu hari’i Suku Sanulu (10) depois hari’i tia Suku Sanulu(10) no iha momentu ne’eba fahe Karau ho montante sia (9) ba Suku sanulu (10) no Suku Ualu Seluk hetan karau Ida por ida no hela karau ida ba suku Caraubalu ho suku Uma Quic. No suku rua refere oho karau ida hodi fahe ba malu, karau sorin ba Caraubalo no karau sorin seluk ba suku Uma Quic hodi hametin unidade suku rua refere suku Caraubalu ho suku Uma Quic bolu malu ho lian kultura (hahulak hun, hahulak dikin) signifika hodi halo maun alin ho suku Uma Quic, no iha momentu ne’eba Liurai Rubitiluk ho nia populasaun balu lori naan karau sorin to’o iha Foho ida, depois ida nee naan karau sorin ne’e todan no naan karaun sira rai hela iha Foho refere no sira tun ba bolu populasaun sira nebe’e hela besik iha foho ne’e atu mai ajuda lalin naan karau sorin ne’ebe sira tau hela iha foho leten , derepente naan karau sorin nebe’e rai hela hela iha foho leten ne’e nakfilak ba tia ba fatuk ida ikus mai hanaran fatuk karau no iha momentu ne’e kedas suku hanaran Caraubalo, antes ne’e Suku Caraubalo hanaran Besi Ualu.
Iha momentu neba’a suku Caraubalo kompostu husi Aldeia 5, no aldeia sira ne’e mak ho sira nia kna’ar ka funsaun hodi servi ba suku Caraubalo refere mak hanesan ; Aldeia Cabira -Oan no Aldeia Lamac-Laran ,nia Kna’ar ho lian kultura mak hanesan ‘’ Maha rua, Leo rua /lu’ut Liurai , bali Liurai, Signifika katak sira mak kuidadu liurai. Aldeia Wessa nia Kna’ar ka Funsaun ho lian kultura mak hanesan Hadak no Leo, Signifika katak Sira mak prepara fatin ba liurai hodi halo sermonia kultural ruma. Aldeia Mamulac nia kna’ar no funsaun ho lian kultura mak hanesan Dato Wa’in Signifika katak Liurai nia Inan, no Aldeia Mane-Hat nia kna’ar ou Funsaun ho lian kultura mak hanesan Makaer-Fukun Signifika katak Liurai nia Aman. No iha Momentu ne’eba ejistensia aldeia Sira-Lari mai husi suku Bahalara-kiik, tuir istorikalmente aldeia Sira-Lari nakfera ou disolve husi suku Bahalarakiik, iha momento neba’a aldeia sira-lari lori nia populasaun atu muda ba iha Quelicai atravesa husi suku Caraubalo no Dato Wa’in ho Makaer-Fukun hapara sira hodi husu ba aldeia sira-lari nebe’e mak lidera husi Kabitan Olokasa katak mai ita hamutuk hodi servi no hana’i ba suku Caraubalo, no Kabitan Olokasa aseita saida mak hato’o husi Dato Wa’in ho Makaer-Fukun, iha ne’e kedas Dato Wa’in ho Makaer-Fukun aprejenta ba Liurai Dom Fernando relasiona ho akontesimento refere, no Liurai Dom Fernando aseita hodi halo kedas serimonia kultural ida hodi simu Aldeia Sira-Lari hodi ejiste iha suku Caraubalo,no iha Serimonia kultural refere Kabitan Olokasa entre kedas baba no Bandeira ba Liurai Dom Fernando hodi hola parte kedas iha suku Caraubalo.
Vizaun (Visão) “Hau, João Pinto, Xefe Suco Caraubalo, iha vizaun atu hadia no hametin Suco Caraubalo nuudar suco ida ne’ebé iha dezenvolvimentu sustentável, komunidade unida, seguru, moris di'ak, no ho partisipasaun ativu husi ema hotu atu hadia futuru labarik sira.”
Misaun (Missão) 1. Fortalese Lideransa Komunitária Hakarak fó servisu lideransa transparente, responsavel no hanesan modelu di’ak ba juventude. 2. Promove Dezevolvimentu Sosial no Ekonomia Husu kooperasaun ho Governu no ONG atu investe iha agrikultura, edukasaun, saúde, no infraestrutura básica. 3. Proteje Kultura no Identidade Lokal Hametin kultura tradisional 4. Fo Oportunidade ba Juventude Feto no mane Kria programa treinu, kursu kapasidade, no oportunidade atu partisipasaun iha dezenvolvimentu. 5. Assegura Unidade no Harmonia Sosial Halo mediadu konflitu, fó prioridade ba solidariedade, harmonia no hakmatek entre familia no vizinho iha sosiadade.